KOSA
Kosa ( latinski capilli ) je diferencijacija kože . Naša koža je gotovo svuda pokrivena dlakom . Životni vek kose na glavi varira od 2 do 4 godine tako da se sva kosa obnovi za 6 godina . Smatra se da na svakih 15 minuta čovek ostane bez jedne dlake u kosi . To je od 30 do 100 vlasi dnevno što zavisi od samog broja vlasi u kosi i njene boje . Prosečan čovek ima oko 100, 000 dlaka na glavi . Kosa štiti glavu , samim tim i mozak od negativnih uticaja spolja kao što su sunce , vetar i slično . Ona ima i estetsku ulogu . Njena boja varira zbog odnosa pigmenata i kiseonika , pa se ne mogu odrediti sve boje i nijanse kose . Naravno , postoji osnovna podela na plavu , crnu , smeđu i riđu boju kose . Svaka boja karakteristična je za svaki kontinent , kao i njen oblik . Tako je , na primer , za afrički kontinent karakterisična gusto loknasta crna kosa , za Evropu smeđe - blago zatalasana kosa . Vlasi nisu jednake debljine svih boja kose , pa ni njihov broj . U zavisnosti od debljine same vlasi i njene boje na glavi može biti blasi prema sledećoj tabeli : Boja Broj vlasi Plava kosa 146,000 Crna kosa 110,000 Smeđa kosa 100,000 Riđa kosa 86,000
ZAŠTO KOSA SEDI ?
Dobro je poznato da sedu kosu dobijamo kao rezultat redukcije pigmenta , dok sasvim bela kosa ne sadrži pigment uopšte , međutim , zašto dolazi do ovoga za mnoge ostaje svojevrsna misterija . Kada su iz nekog razloga uznemireni zbog svoje dece tinejdžera , roditelji im često govore da su upravo ona uzrok nastanku njihove sede kose . Ovo i nije tako loša teorija , s obzirom da je upućena podmlatku više kao crnohumorna opaska . Ipak , naučnici nastavljaju sa istraživanjima da bi došli do ultimativnog odgovora na pitanje , zašto ljudska kosa sedi . Vremenom , svačija kosa postaje sve više seda , a šanse da postanete sedi povećava se za 10 - 20 % svake decenije posle tridesete godine života . U samom početku života , kosa je bela . Kasnije , svoju prirodnu boju dobija od jedne vrste pigmenta koji se zove melanin . Formiranje melanina započinje još pre rođenja . Prirodna boja kose koju ćemo imati u toku života zavisi od rasporeda , tipa i količine melanina u srednjem sloju dlake ili omotaču . U kosi postoje samo dve vrste pigmenta : tamni ( eumelanin ) i svetli ( feomelanin ) . Mešavinom ova dva pigmenta u različitim odnosima , dobijamo čitav spektar različitih boja kose . Melanin je sastavljen iz specijalizovanih pigmentnih ćelija koje se nazivaju melanociti . One se nakupljaju u otvorima na površini kože kroz koje raste dlaka . Ove otvore u kojima nastaje dlaka , nazivamo folikule , a poznato je još i da svaka dlaka raste iz svoje zasebne folikule .
Proces rasta kose se sastoji iz tri faze:
Međutim , ovaj proces ne traje večno . Sa godinama započinje i redukcija melanina , pa kosa sedi , a ukoliko se to dovoljno dugo nastavi , ona postaje sasvim bela .
Zašto se onda tačno naša kosa pretvara u sedu ili belu?
Dr Desmond Tobin , profesor citologije ( celularne biologije ) sa univerziteta University of Bradford u Engleskoj , kaže da svaka folikula dlake ima “ melanogenetički sat ” koji usporava ili sasvim zaustavlja aktivnost melanocita , pa samim tim i smanjuje količinu pigmenta koji dospeva u dlaku . Ovo se dešava tačno pre nego što se priprema otpadanje dlake , zato nam koren kose uvek izgleda malo bleđi . Osim toga , dr Tobin kaže da kosa sedi zbog starosti i genetskih predispozicija , jer su geni upravo ti koji regulišu iscrpljivanje pigmentnog potencijala za svaku pojedinačnu folikulu . Zato se sve ovo odvija u različitim brzinama za različite folikule dlaka . Za neke ljude se ceo proces odvija brzo , dok se za neke može reći da se lagano usporava tokom više decenija . U februaru 2005 godine , naučnici sa Harvarda su u jednom članku naučnog časopisa naveli svoju tvrdnju da se sedenje kose može izazvati otkazivanjem rada matičnih ćelija melanocita ( MSC – Melanocyte Stem Cells ) . Prestanak rada ovih MSC matičnih ćelija se može javiti kao posledica prekida u slanju signala koji izaziva proizvodnju boje u kosi . Postoje i mnogi drugi faktori koji mogu uticati na promenu pigmentacije kose čineći je svetlijom ili tamnijom . Naučnici uglavnom dele ove faktore na unutrašnje ( interne ) i spoljašnje ( eksterne ) .
Interni faktori su:
Eksterni faktori su:
Još nekoliko dlakavih činjenica:
Proces rasta kose se sastoji iz tri faze:
- Anagen : Ovo je stadijum aktivnog rasta tkiva dlake i može trajati od 2 do 7 godina . U svakom trenutku, čak 80 - 85 % naše kose je baš u anagen fazi .
- Katagen : Ponekad se spominje i kao tranziciona faza , u kojoj zapravo rast dlake počinje da se gasi i prestaje sa aktivnošću . U opštem slučaju , ova faza traje od 10 do 20 dana .
- Telogen: Ovaj stadijum nastupa kada rast dlaka sasvim prestaje , a vlasi kose opadaju . U svakom trenutku , svako od nas ima na glavi od 10-15 % kose koja je u talogen fazi . Ona traje do oko 100 dana za dlake na glavi . Posle talogen faze , proces rasta dlake započinje opet , novom anagen fazom .
Međutim , ovaj proces ne traje večno . Sa godinama započinje i redukcija melanina , pa kosa sedi , a ukoliko se to dovoljno dugo nastavi , ona postaje sasvim bela .
Zašto se onda tačno naša kosa pretvara u sedu ili belu?
Dr Desmond Tobin , profesor citologije ( celularne biologije ) sa univerziteta University of Bradford u Engleskoj , kaže da svaka folikula dlake ima “ melanogenetički sat ” koji usporava ili sasvim zaustavlja aktivnost melanocita , pa samim tim i smanjuje količinu pigmenta koji dospeva u dlaku . Ovo se dešava tačno pre nego što se priprema otpadanje dlake , zato nam koren kose uvek izgleda malo bleđi . Osim toga , dr Tobin kaže da kosa sedi zbog starosti i genetskih predispozicija , jer su geni upravo ti koji regulišu iscrpljivanje pigmentnog potencijala za svaku pojedinačnu folikulu . Zato se sve ovo odvija u različitim brzinama za različite folikule dlaka . Za neke ljude se ceo proces odvija brzo , dok se za neke može reći da se lagano usporava tokom više decenija . U februaru 2005 godine , naučnici sa Harvarda su u jednom članku naučnog časopisa naveli svoju tvrdnju da se sedenje kose može izazvati otkazivanjem rada matičnih ćelija melanocita ( MSC – Melanocyte Stem Cells ) . Prestanak rada ovih MSC matičnih ćelija se može javiti kao posledica prekida u slanju signala koji izaziva proizvodnju boje u kosi . Postoje i mnogi drugi faktori koji mogu uticati na promenu pigmentacije kose čineći je svetlijom ili tamnijom . Naučnici uglavnom dele ove faktore na unutrašnje ( interne ) i spoljašnje ( eksterne ) .
Interni faktori su:
- Genetski defekti
- Nivo hormona
- Građa tela
- Starost
Eksterni faktori su:
- Klimatski uslovi
- Prisustvo zagađivača
- Toksini
- Izlaganje hemijskim preparatima
Još nekoliko dlakavih činjenica:
- Prosečan broj dlaka na ljudskoj glavi je od 100 000 do 150 000 .
- Ljudska vlas je toliko jaka da svaka dlaka može izdržati opterećenje od 100 grama . Prosečna frizura sa komplet dlakama može držati od 10 do 15 tona , kada bi to samo izdržala koža glave .
- Ljudske dlake rastu autonomno, tj. svaka dlaka je u svom sopstvenom nezavisnom ciklusu. Da nam sve dlake prate uobičajen ciklus rasta u isto vreme, linjali bismo se!
- Ćelije dlaka imaju najvišu stopu u brzini mitoze (ćelijske deobe). Prosečna dlaka raste brzinom od 0.3 mm dnevno, a čak 1 cm mesečno.
- Kosa ne može da osedi preko noći. Onda kada se čini da je tako, zapravo se radi o bolesti opadanja kose. Usled većeg stresa, dolazi do pojave naglog opadanja kose poznate pod nazivom alopecia areata, i opadaju dlake sa pigmentom, dok sede ostaju na glavi. Pa je ovo vizuleni trik i kosa deluje kao da je naglo posedela, jer je na glavi ostalo više sedih vlasi nego pigmentiranih.
KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU LJUDSKE I ŽIVOTINJSKE DLAKE ?
Da li postoji razlika između ljudske kose i životinjskog krzna ? Koliko dlake na telu mogu da porastu ? Nauka može pružiti odgovor na ova pitanja . Ono što se kod ljudi naziva kosa , to na životinjama zovemo – krzno . A da li pored naziva , postoji i drugih razlika ? Prema hemijskom sastavu između životinjske i ljudske dlake nema razlike , jer u oba slučaja u sastavu preovlađuje keratin . Međutim , postoje neke sitne razlike .
Krzno kod životinja može da raste samo do određene dužine , dok kosa ( naizgled ) može neprestano da raste. Ipak, ni kosa kod ljudi ne može da raste zauvek nego prestaje nakon što dostigne određenu dužinu . Razlika u odnosu na životinjsko krzno je u tome što je period rasta ljudske kose mnogo duži , nego kod rasta krzna . Genetika značajno utiče na dužinu rasta kose i dlaka na pojedinim delovima tela , što znači da se maksimalna dužina razlikuje od čoveka do čoveka . Folikul dlake , odnosno mesto odakle se razvija vlas , ima dva perioda – stagnaciju i rast , odnosno anagenski i katagenski period . Za vreme anagenskog perioda kosa raste , dok se u toku katagenskog perioda dešava stagnacija jer tada do korena ne dolazi krv , već se formiraju nove ćelije iz kojih raste nova kosa – mlada kosa . Sledeći period u koji kolazi folikul jeste telogenski period tokom kod se on odmara . Na kraju procesa kosa opada i tada proces kreće ispočetka .
Anagenski period kose traje između dve i sedam godina , dok isti period dlaka na rukama i nogama traje od 30 do 45 dana . Ovo je razlog što dlake na rukama i nogama rastu sporije nego kosa . Telogenska faza kose traje oko 100 dana .
Dlaka kod životinja prolazi kroz iste ove faze , samo što je trajanje perioda malo drugačije . S obzirom da raste drugačijim tempom , čini nam se da , na primer , krzno mačke ima znatno kraću maksimalnu dužinu .
Postoji dosta rasa pasa čija je dlaka kratka , ali ima i onih čije je krzno potpuno drugačije . Redovni posetioci frizera za pse su svakako bišoni , malterzeri i pudle koji imaju dugu dlaku , što znači i da je anagenski period njihove dlake dug .Dakle , kosa ili krzno – nije bitno , jer je se dlake ne razlikuju .
Krzno kod životinja može da raste samo do određene dužine , dok kosa ( naizgled ) može neprestano da raste. Ipak, ni kosa kod ljudi ne može da raste zauvek nego prestaje nakon što dostigne određenu dužinu . Razlika u odnosu na životinjsko krzno je u tome što je period rasta ljudske kose mnogo duži , nego kod rasta krzna . Genetika značajno utiče na dužinu rasta kose i dlaka na pojedinim delovima tela , što znači da se maksimalna dužina razlikuje od čoveka do čoveka . Folikul dlake , odnosno mesto odakle se razvija vlas , ima dva perioda – stagnaciju i rast , odnosno anagenski i katagenski period . Za vreme anagenskog perioda kosa raste , dok se u toku katagenskog perioda dešava stagnacija jer tada do korena ne dolazi krv , već se formiraju nove ćelije iz kojih raste nova kosa – mlada kosa . Sledeći period u koji kolazi folikul jeste telogenski period tokom kod se on odmara . Na kraju procesa kosa opada i tada proces kreće ispočetka .
Anagenski period kose traje između dve i sedam godina , dok isti period dlaka na rukama i nogama traje od 30 do 45 dana . Ovo je razlog što dlake na rukama i nogama rastu sporije nego kosa . Telogenska faza kose traje oko 100 dana .
Dlaka kod životinja prolazi kroz iste ove faze , samo što je trajanje perioda malo drugačije . S obzirom da raste drugačijim tempom , čini nam se da , na primer , krzno mačke ima znatno kraću maksimalnu dužinu .
Postoji dosta rasa pasa čija je dlaka kratka , ali ima i onih čije je krzno potpuno drugačije . Redovni posetioci frizera za pse su svakako bišoni , malterzeri i pudle koji imaju dugu dlaku , što znači i da je anagenski period njihove dlake dug .Dakle , kosa ili krzno – nije bitno , jer je se dlake ne razlikuju .